COVID-19: Suzbijanje infodemije

U posljednjem desetljeću su se medijske organizacije širom svijeta borile za prilagodbu tehnološkim poremećajima, kao i nastanku i brzom rastu društvenih medija. Posljedični izazovi bavljenja rascjepkanim rasponima pažnje i općenitim pitanjima prekida rada, a da ne spominjemo poslovne modele ili tokove prihoda koji više ne odgovaraju svrsi, za mnoge su oslabili ulogu novinarskih čuvara. Posljednjih godina svjedoči i sve veći deficit povjerenja između industrije, vlade, medija i javnosti u koju se žele uključiti.

Kako se izvanredna (globalna) javnozdravstvena izvanredna situacija odvija, najvažnije je osigurati službenu komunikaciju nadležnih tijela s javnošću. Povjerenje javnosti u sveukupni odgovor na razvijajuću se izvanrednu situaciju pokazalo je znake erozije i to ne samo prema javnim zdravstvenim tijelima, međunarodnim organizacijama i nacionalnim vladama, već i prema industriji i medijima.

Suočeni s evoluirajućim zdravstvenim izvanrednim situacijama, je niz informacija, dezinformacija i lažnih vijesti o COVID-19 možda prilika da ugledne medijske organizacije rade zajedno na vraćanju samopouzdanja i ublažavanju sve većeg straha i strahovanja pomažući građanima da se izbore s pretjeranom bukom pronaći i apsorbirati suštinske činjenice?

Bez obzira na važnost neovisnog novinarstva i njegove uloge u osiguravanju vjerodostojnih, inteligentnih, vijesti provjerenih činjenicama, dopiru do javnosti; nedavni preovlađujući diskurs ističe da se medijske kuće muče da se bave pitanjima isključenja, izbjegavanja vijesti i općenitim ciničnim i negativnim pogledima na izvještavanje.

Umjesto da kritizira cjelokupni komunikacijski pristup, spremnost ili sposobnost nadležnih tijela da komuniciraju s javnošću, ovaj dio nastoji predložiti samo jedan mogući pristup kako bi se javnosti osigurao pristup činjeničnim i službenim informacijama.

Krajolik se uvelike promijenio

U vrijeme izbijanja SARS-a 2002., nepostojanje mobilne tehnologije kakvu poznajemo danas, kao i društvenih medija značilo je da je protok informacija u pogođenim regijama bio tradicionalniji u formatu fokusiranom na tisak, radio i televiziju. Zapravo, daleki smo put u 100 godina od španjolske gripe, najveće pandemije gripa do danas. Usporedivši s Prvim svjetskim ratom, mnoge su zemlje nastojale potisnuti bilo kakve informacije o težini tog izbijanja kako bi se izbjegle da se pojave slabe pred neprijateljima. Danas su znanstvenici iz nekoliko međunarodnih i regionalnih vlasti, kao i sveučilišta i farmaceutske kompanije širom svijeta posvećeni da nauče više o evoluciji ovog virusa kako bi što prije odredili moguće liječenje i eventualna cjepiva.

Prilika za podršku koordiniranom odgovoru

Otkako se virus prvi put pojavio u Kini prošlog prosinca, dezinformacije i glasine o COVID-19 pogoršavaju izazove s kojima su se već suočili službenici javnog zdravstva. Kao takav, u nastavku sam nabrojao neke načine na koje bi medijske organizacije mogle poduprijeti koordinirani odgovor prijenosom jasnih, točnih i pravovremenih informacija na sve moguće načine.

· Olakšajte komunikaciju iz službenih javnozdravstvenih izvora: Kako se situacija i dalje brzo razvija, usmjerite javnost prema uglednim izvorima olakšavajući im izbjegavanje ili filtriranje lažnih izvora vijesti. Usredotočite se na kopiranje i razmjenu informacija iz vjerodostojnih izvora koji vode odgovor na hitno stanje. Oni uključuju nacionalna tijela za javno zdravstvo, kao i WHO koja objavljuje svakodnevna izvješća o stanju.

· Opustite platne zidove: Kako broj medijskih kuća dodaje registraciju i platne zidove kako bi se osiguralo kvalitetno novinarstvo i ostalo održivo, u ovom je trenutku važno osigurati da vijesti ne budu ograničene na one koji sebi mogu priuštiti plaćanje dok se mase oslanjaju na informacije koje se prenose putem društvenih medija ili u potpunosti izbjegavaju te vijesti.

· 24-satni ciklus vijesti: Budući da internetske platforme za vijesti djeluju 24-satni ciklus vijesti, pojednostavljuju i određuju prioritet pristup najnovijim i relevantnim ažuriranjima iz duljih oblika evoluirajuće situacije kako bi se smanjio umor čitatelja.

· Platforme za društvene medije: Budući da platforme za društvene medije i dalje narušavaju primat tradicionalnih medija, ovo je prilika da izdavači tradicionalnih i društvenih medija rade zajedno kako bi osigurali da lažne vijesti i glasine daju mjesta vjerodostojnim i provjerenim činjenicama.

· Oblici sadržaja: Dok medijske organizacije nastoje riješiti izazove oko angažmana publike istražujući različite dostupne formate, na primjer, podcasti, izgleda da će ostati popularan format. Ovo predstavlja priliku medijskim organizacijama da koriste različite formate kako bi osigurali da su sve dobne skupine informirane.

· Tehnologija: Pojava umjetne inteligencije i implikacija oko privatnosti i demokracije dominirat će programom politike u narednim godinama s EU-om koji će objaviti prijedloge 2020. U međuvremenu, ovaj do sada neviđeni hit predstavlja priliku da se istraži kako iskoristiti svoju pozitivnost potencijal i osigurati čitateljima pristup novim službenim ažuriranjima javnog zdravstva.

Samo će vrijeme otkriti ukupni utjecaj COVID-19 i neminovno će se morati naučiti mnoge lekcije. Kako se situacija razvija i ostaje neizvjesna, jasno je da je potreban koordinirani odgovor na razini cijele zajednice. Reakcija na krizu mora se proširiti i na učinkovito komuniciranje s javnošću kako bi se osiguralo da sve dobne skupine shvate ozbiljnost situacije i uzmu u obzir službene savjete.